Nakon što su učenice – ambasadorice EPAS programa Srednje škole Koprivnica posjetile Gradsku vijećnicu i upoznale se s radom gradske uprave, uslijedio je i jedan od najzanimljivijih dijelova njihova posjeta – razgovor s dogradonačelnicom Ksenija Ostriž. Intervju je osmišljen i proveden od strane samih učenica, koje su kroz unaprijed pripremljena pitanja otvorile teme važne za mlade, ali i za širu lokalnu zajednicu.
Razgovor je održan uživo, u prostorima gradske uprave, u neposrednoj i otvorenoj atmosferi, što je učenicama omogućilo da iz prve ruke dobiju odgovore na pitanja o funkcioniranju grada, ulozi Europske unije te mogućnostima koje se pružaju mladima. Kroz ovaj intervju učenice su imale priliku razvijati svoje komunikacijske i istraživačke vještine, ali i aktivno sudjelovati u dijalogu s predstavnicima lokalne vlasti.
U nastavku donosimo cjeloviti prijepis intervjua koji su vodile Katja Galović, Rea Štefanić, Ema Alić i Klara Horvat, uz mentorstvo profesora David Vujčić, a koji je nastao kao rezultat njihove inicijative i angažmana u sklopu EPAS programa
Intervju:
Katja: Dobar dan! Mi smo učenice 1. razreda Srednje škole Koprivnica, smjera upravno-poslovni referent. Sudjelujemo u projektu Škole ambasadora Europskog parlamenta, koji nastoji podići svijest učenika o europskoj parlamentarnoj demokraciji, ulozi Europskog parlamenta i europskim vrijednostima. Hvala što ste nas ugostili i pristali na ovaj intervju.
Dogradonačelnica: Hvala vama što ste pokazali interes i drago mi je što vas možemo ugostiti u Gradskoj upravi Grada Koprivnice.
Katja: Eto, dobar dan još jednom! Možete li nam se ukratko predstaviti?
Dogradonačelnica: Ja sam Ksenija Ostriž, zamjenica gradonačelnika Grada Koprivnice Mišel Jakšić, koji je i potpredsjednik Socijaldemokratske partije Hrvatske te potpredsjednik Hrvatskog sabora.
Katja: Mi smo vam pripremile nekoliko pitanja vezanih uz Grad i Europsku uniju, pa počnimo.
Dogradonačelnica: Pucajte!
Katja: Kako se politika i odluke Europske unije odražavaju na naš grad i razvoj lokalne zajednice?
Dogradonačelnica: Imaju jako velik utjecaj zato što se odluke koje donosi Europski parlament ili Komisija zapravo prerađuju, odnosno ugrađuju u hrvatske zakone i zakonodavstvo, koje onda i mi kao jedinica lokalne samouprave moramo poštovati. Naravno, neke odluke moramo mijenjati ili ih prilagođavati, ali zapravo se radi o cijelom nizu stvari koje vam se na prvu možda i ne čine povezane s tim.
Primjerice, tu su čuvanje vode, veliki infrastrukturni zahvati u području izgradnje vodovodne i kanalizacijske mreže kako bi se spriječio gubitak vode u mreži, odvajanje otpada — cilj je da imamo više od 65 % odvojenog otpada od ukupno prikupljenog kako bi se smanjilo odlaganje u prirodu.
Pa sve do, primjerice, vama možda zanimljivih stvari vezanih uz obrazovanje — da se vaša škola ili kasnije fakultet može vrednovati u europskim kvalifikacijskim okvirima, odnosno bodovima, te da se vaša diploma prepoznaje svugdje u Europskoj uniji. Znači, ako školu ili fakultet završite u Hrvatskoj, oni su jednako vrijedni kao i u drugim državama EU-a.
Puno još toga ima — stvari vezane uz regulirane profesije, kvalitetu zraka, sljedivost poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, zaštitu okoliša. Evo, svi ste možda zadnjih par godina primijetili i ono s čim plaćate svaki dan u trgovini — ušli smo u europski monetarni mehanizam i plaćamo eurima. Tako da toga ima jako puno.
Katja: Koju ulogu grad ima u korištenju sredstava iz fondova Europske unije?
Dogradonačelnica: Veliku. Ja ću to ovako reći — svaki grad u Republici Hrvatskoj financira se iz poreza koje građani koji žive u gradu Koprivnici uplaćuju iz dohotka, odnosno njihovi poslodavci ako oni sami nisu poduzetnici. To zovemo izvorni porezni prihodi.
Na svaki izvorni porezni prihod, koji iznosi oko 25 do 30 milijuna eura u Gradu Koprivnici, koristimo otprilike dva eura iz fondova Europske unije na svaki jedan euro iz tog dijela. To znači oko 60 milijuna eura, konkretno na današnji dan, iz različitih fondova Europske unije, kako bismo gradili i financirali brojne projekte u Koprivnici.
Dakle, koristimo ih za izgradnju prometnica, komunalne infrastrukture, energetsku obnovu zgrada, obnovu kulturne baštine poput Muzeja Grada Koprivnice i sinagoge, financiranje pomoćnika u nastavi jednim dijelom iz tih sredstava i još jako puno toga.
Katja: Možete li navesti primjer projekta financiranog sredstvima EU koji je posebno važan za građane našeg grada?
Dogradonačelnica: Vjerojatno je financijski najveći bio projekt vrijedan preko 60 milijuna eura — izgradnja vodovodne i kanalizacijske mreže, odnosno rekonstrukcija postojećih sustava na području Grada Koprivnice i susjednih općina. Napravili smo više od 130 kilometara vodovodne i kanalizacijske mreže.
Za Grad Koprivnicu je važno i to što smo napravili pet velikih retencijskih bazena. To su veliki podzemni bazeni koji apsorbiraju ogromne količine vode koja se danas, zbog klimatskih promjena, u vrlo kratkom vremenu tijekom kiša — često bujičnih — slijeva na tlo. Prije smo znali imati poplave u gradu, sjećate se pothodnika i sličnih situacija, ali sada ih više nema jer te pumpe odvode vodu u retencijske bazene.
Osim toga, mnoga kućanstva koja prije nisu imala priključke dobila su vodovod i kanalizaciju, pa smo danas na 98 % priključenosti svega što se nalazi u građevinskom području grada. Napravili smo i novi pročistač u Herešinu, s modernom tehnologijom.
To je jako važno i zato što smo, iako smo već imali manji gubitak vode od prosjeka EU, dodatno unaprijedili sustav mjerenja, praćenja i zamjene cijevi. Danas se to zapravo i ne vidi — vi hodate po vrlo vrijednoj infrastrukturi, iako se izvana možda više primjećuju biciklističke staze ili novi asfalt.
Osobno mi je ove godine posebno važan bio dječji vrtić „Medenjak“, vrijedan oko 7 do 8 milijuna eura, koji je također djelomično financiran sredstvima Europske unije.
Tu su i obnova Muzeja Grada Koprivnice, obnova sinagoge koja postaje dio Umjetničke škole, novi trg ispred Franjevačke crkve — Muzejski trg, interpretacijski centar Fortunata Pintarića, novi autobusi koji će voziti besplatno po gradu, električni i obični bicikli.
Ako ste prolazili, vidjeli ste i radove na novoj gradskoj tržnici, a nakon preseljenja tržnice gradit će se i nova gradska knjižnica. Osnovne škole su u potpunosti obnovljene, primjerice OŠ Braća Radić projektom vrijednim više od 13 milijuna eura, a svi učenici osnovnih škola uskoro će pohađati nastavu u jednoj smjeni. Gradimo i tri područne škole.
Ima još puno primjera — obnovili smo dvije zgrade za Sveučilište Sjever u Kampusu, a u Funku, koji je nedavno bio zatvoren, uloženo je oko 120 tisuća eura iz EU fondova za rekonstrukciju.
U blizini je i Inkubator kreativnih industrija gdje možete, ako želite postati poduzetnice, dobiti besplatan radni prostor prvih nekoliko godina i raditi zajedno s drugima.
Katja: Kako grad surađuje s nacionalnim i europskim institucijama u provedbi EU projekata?
Dogradonačelnica: Po zakonu, to znači da se na neke fondove javljamo direktno u Bruxelles (Brisel). Raspisuju se natječaji, mi moramo pripremiti projekte, a u njihovu pripremu uključeno je puno ljudi. Za svaki projekt formiramo tim stručnjaka iz tog područja — arhitekti, građevinci, inženjeri različitih struka, ekonomisti i slično.
Dakle, pripremi se projektni prijedlog, prijavimo se na natječaj i, ako prođemo i projekt bude odobren, kreće cijela procedura realizacije — javna nabava, zatim gradnja, opremanje i sve aktivnosti koje slijede.
Ako se radi o natječajima koji se raspisuju u Republici Hrvatskoj, tada su natječajna tijela ministarstva prve i druge razine, većinom Ministarstvo regionalnog razvoja, a tu je i Središnja agencija za financiranje (SAFU), koja kontrolira sve aktivnosti. Njima se podnose izvješća, nakon čega se povlače sredstva.
Ono što je danas izazovno jest da gradovi poput Koprivnice, ali i svi ostali — njih više od 127 u Republici Hrvatskoj — imaju snažan investicijski zamah, ali sve projekte moramo prvo sami financirati. To znači da, ako radimo projekte vrijedne 30 do 50 milijuna eura, moramo osigurati vlastita sredstva, a tek nakon što prođu sve kontrole i radovi budu završeni, povlače se sredstva iz fondova.
Sudjelujemo i u različitim tijelima — bilo ja ili gradonačelnik — u vijećima i strukturama koje oblikuju politike i omogućuju korištenje europskih sredstava. Na sastancima se donose odluke i daju prijedlozi.
Ja sam konkretno više angažirana u vijeću za urbani razvoj, u okviru mehanizma Integralnog teritorijalnog razvoja (ITR), iz kojeg Grad Koprivnica povlači oko 18 milijuna eura za projekte poput izgradnje nove tržnice, knjižnice, dviju zgrada za Sveučilište Sjever u Kampusu te razvoja javnog prijevoza.
To uključuje i četiri električna autobusa, stotinjak različitih bicikala, sedam terminala i punionice za električne automobile. Puno i usko surađujemo — nekad nas ljute, nekad mi ljutimo njih, ali to je sve dio posla.
Katja: Koje su, prema vašem mišljenju, najveće prednosti članstva Hrvatske u Europskoj uniji za lokalnu zajednicu?
Dogradonačelnica: Najveće prednosti su brojne. Za vas u školama to su, primjerice, Erasmus programi — možete upoznati kako druga djeca rade, kako funkcioniraju škole, kakav im je svakodnevni život, kakve su im mogućnosti obrazovanja, stipendija i daljnjeg studiranja.
Za nas kao grad to znači da učimo od razvijenijih sredina — od gradova koji imaju napredne socijalne, okolišne i obrazovne politike. Trudimo se, u okviru svojih mogućnosti, implementirati najbolja rješenja za naše građane — bilo da se radi o gospodarenju otpadom, financiranju kulture, dostupnosti javnog prijevoza ili mnogim drugim područjima.
Katja: Kako grad potiče uključivanje mladih u donošenje odluka i javni život?
Dogradonačelnica: Ove smo godine prvi put u Vijeće mladih Grada Koprivnice uvrstili kao obavezno da predsjednici ili predstavnici Vijeća učenika budu njegov sastavni dio. Znači, kod vas postoji Vijeće učenika, netko iz vašeg razreda je u njemu, među njima se bira predsjednik i on sudjeluje u Vijeću mladih.
Oni imaju svoj proračun, dobivaju određena sredstva svake godine od Grada Koprivnice i predlažu projekte Gradskom vijeću. U Gradskom vijeću sjede zastupnici koji slušaju njihove prijedloge i odobravaju budžet i plan aktivnosti.
To znači da vi možete direktno sudjelovati — preko svog predstavnika u Vijeću učenika, kojem možete predložiti ideje, ili jednostavno meni napisati mail ili doći kod gradonačelnika i reći: „Mi mislimo da nam treba to i to.“
Prednost malih gradova je što se svi poznajemo i možete nas zaustaviti na ulici, pisati putem gradskih stranica, društvenih mreža ili direktno na mail.
Katja: Na koji način se mladi mogu informirati i sudjelovati u gradskim i europskim projektima?
Dogradonačelnica: Mogu se informirati putem različitih kanala — gradskih stranica, društvenih mreža poput Facebooka, Instagrama i TikToka, gdje redovito objavljujemo informacije o projektima i događanjima.
Također, često uključujemo škole i udruge mladih kada kreiramo određene politike. Imamo različita vijeća i odbore u koje su uključeni profesori, ravnatelji i predstavnici udruga mladih.
Primjerice, kada razmišljamo kako podržati aktivnosti mladih — poput organizacije koncerata ili događanja — pitamo ih koliko im je sredstava potrebno i s kojim se izazovima susreću. To se zove participativno odlučivanje.
Na temelju toga donijeli smo odluku da mladima omogućimo, primjerice, besplatno korištenje gradske opreme poput razglasa i pozornice, što se može ostvariti dva puta godišnje.
Također, kod određivanja visine stipendija slušamo studente — ako kažu da im je iznos premalen, razmatramo mogućnosti povećanja. Danas Koprivnica, iako ima manje stanovnika od Varaždina, izdvaja više sredstava za stipendije i nalazi se među vodećim gradovima u Hrvatskoj po tome. Za deficitarna zanimanja stipendije su čak i dvostruko veće.
Rea: Koliko su važni izbori za Europski parlament za građane na lokalnoj razini?
Dogradonačelnica: Joj, nemam pojma… kaj ti misliš? „Ne znam.“ Onako, čini se da uopće nisu važni, jel’ da? Nemate osjećaj da je to vaša vlast — svi znate za predsjednika Milanovića i premijera Plenkovića, znate za saborske zastupnike s područja grada ili županije. Ti ljudi se tamo predstavljaju, nešto zastupaju, da se, primjerice, završi pruga do Koprivnice ili cesta, ili nešto drugo na što se može utjecati.
Međutim, čini vam se: „Ha, okej, ti ljudi u Europskom parlamentu — kaj oni zapravo rade?“ Ali zapravo je zanimljivo da neki od njih doista predlažu korisne i važne stvari. Recimo, jedna od zastupnica koja uvijek dobije jako puno glasova u Koprivnici, Biljana Borzan, izborila se za to da velike multinacionalne kompanije ne mogu pod istim brendom prodavati proizvode slabije kvalitete.
Znači, Nutella mora biti iste kvalitete kao i, ne znam, Ariel ili drugi brendovi koji se proizvode vani — nema više diskriminacije tipa „ovo je za istočnu Europu, a ovo za zapadnu Europu“, što je bilo jako diskriminatorno i nepošteno.
Jedan od njezinih prijedloga bio je i da svi koristimo isti C punjač — zašto bi postojali različiti punjači? Ima tu puno objašnjenja, ali cilj je zaštita potrošača i osiguranje pravednosti, odnosno jednake kvalitete proizvoda i usluga. Tako da su u tom kontekstu izbori važni.
Rea: Što bi, po vašem mišljenju, moglo potaknuti veći interes i sudjelovanje mladih u demokratskim procesima?
Dogradonačelnica: Ne znam, kaj ti misliš? Kaj bi vas motiviralo? To je jako dobro pitanje. Ja imam djecu koja su stara kao vi ili malo starija i često razgovaramo o toj temi. Čini mi se da mladi danas nisu previše oduševljeni politikom — ne djeluje im zanimljivo, a kad je vide u medijima, često se radi o grubim raspravama ili nečemu što im nije privlačno.
A zapravo je jako važno baviti se politikom, jer je netko rekao: „Ako se vi ne bavite politikom, ona će se baviti vama.“ Kod nas je dugo postojala neka negativna selekcija. Mi Podravci smo specifični — volimo raditi i ne baviti se previše politikom, pa onda često nismo imali ljude na višim razinama vlasti koji bi možda mogli više utjecati na razvoj.
Ali bez obzira na to, ja bih mladima poručila da nije loše baviti se politikom. Na taj način upoznate sebe, druge ljude i možete zastupati vrijednosti koje su važne.
Mislim da nikome nije cilj živjeti u polariziranom društvu. Podjele poput ustaša i partizana ili rasprave o glazbenim ukusima nisu ono što određuje kvalitetu života. Vama je važno da živite u sigurnom gradu, da imate stipendije, čist okoliš, mogućnost zapošljavanja i napredovanja.
A posebno je važno — budući da ste djevojke — da nema prepreka u smislu rodne neravnopravnosti. Grad Koprivnica je u tom smislu dobar primjer: imamo više žena u Gradskom vijeću nego muškaraca, više direktorica i ravnateljica, kao i pročelnica u upravnim odjelima.
To je poruka da politika nije rezervirana za nekoga drugoga. Treba se baviti konkretnim stvarima i projektima koji poboljšavaju kvalitetu života.
Zato mislim da svatko od vas ima ideju kako poboljšati život u gradu. Pozivam vas da pišete, predlažete i budete aktivni. Kao što se kaže — ako se na vrata ne pokuca, ona se neće otvoriti. Vi ste pokucali i vrata su se otvorila. Sljedeći put možda ćete već predlagati rješenja.
Rea: Koprivnica se često ističe kao grad koji ulaže u održivi razvoj — koliko u tome pomažu europski projekti i fondovi?
Dogradonačelnica: Jako puno. Počeli smo još u vrijeme pretpristupnih fondova. Ja sam se zaposlila u Gradu Koprivnici 2005. godine, kada sam bila profesorica u srednjoj školi. Nakon nekoliko godina poželjela sam promjenu i prijavila se na natječaj za direktora poduzetničkog inkubatora.
Tada inkubatori nisu bili uobičajeni, ali sam dobila posao nakon ozbiljnog selekcijskog postupka. Kasnije smo kroz europske projekte osnovali Regionalnu energetsku agenciju Sjever, koja i danas djeluje u Koprivnici i zapošljava stručnjake.
Oni, primjerice, organiziraju zajedničku nabavu energenata i osiguravaju povoljnije cijene za grad, škole i vrtiće.
Nakon toga krenuli smo s projektima održivog razvoja — podjela kompostera, izgradnja kompostane, kasnije i moderne kompostane financirane iz EU fondova. Danas je to sustav zatvorenog ciklusa i čak donosi prihod gradu.
Imamo tri vrste komposta, a koriste ga i najbolji OPG-ovi u Hrvatskoj.
Radili smo i sortirnicu otpada, vodno-komunalne projekte, a zanimljiv projekt bio je i pokušaj električnih autobusa još 2013. godine — tada je to bilo pionirski, ali nisu bili praktični. Sada dolaze novi, moderniji autobusi.
Planiramo i novi sustav javnog prijevoza koji će povezivati okolna naselja, kao i razvoj infrastrukture za mlade.
Gradimo i pasivne zgrade za mlade obitelji, eksperimentiramo s novim građevinskim materijalima, imamo gradske vrtove i čak „šumu hrane“.
Velik broj građana koristi bicikle, a imamo i više biciklističkih staza po stanovniku nego Amsterdam — dijelom i zato što smo manji grad, ali svejedno je zanimljiv podatak.
Rea: Smatrate li da su mladi u Koprivnici dovoljno informirani o mogućnostima koje im Europska unija nudi (projekti, mobilnosti, obrazovanje)?
Dogradonačelnica: Da, mladi — ako pričamo o vama do 18. godine — jesu. Sigurno vas u školama još bolje informiraju. Kada se nešto financira iz fondova Europske unije, vidite one oznake pa znate da je to na taj način realizirano.
A kasnije, na fakultetu, ponovno ćete saznati više o mogućnostima koje možete koristiti — primjerice mobilnosti tijekom studija, na završetku studija ili ako se odlučite studirati negdje u inozemstvu.
Tako da mislim da jesu — oni koje to zanima su dosta informirani. A one koje ne zanima, ne možemo na silu natjerati.
Rea: Što grad može učiniti kako bi potaknuo veće sudjelovanje mladih u demokratskim procesima i javnom životu?
Dogradonačelnica: Možda dodatno ojačati ulogu Vijeća mladih i više ga promovirati u školama. Evo, možda ni vi niste znali da na taj način možete utjecati na neke stvari.
Kada na razini škole i grada naučite participativne demokratske procese i kada neka vaša ideja bude prihvaćena i realizirana, tada shvatite da je moguće djelovati i na nacionalnoj i na europskoj razini.
Zapravo, s dobrim idejama može se doći jako daleko.
Rea: Koju biste poruku poslali učenicima, mladima i svima iz Koprivnice o njihovoj ulozi u budućnosti Hrvatske i Europske unije?
Dogradonačelnica: Sve počinje i završava s vama. Sve što se radi, radi se zbog vas. Sigurno ne radimo zbog nas koji smo u drugoj polovici života, jer realno to nije bitno.
Sve što se danas radi u gradu radi se kako bi vama bilo bolje — da imate veću dostupnost različitih sadržaja i mogućnosti, da živite u uređenom gradu koji vam pruža što više može.
Stariji ljudi mogu dati savjete i iskustvo, ali ne mogu oblikovati vašu budućnost — niti bi trebali. Na vama je da uzmete svoj dio odgovornosti, da budete aktivni, glasni i angažirani, da svoje ideje iznosite i ne odustajete od njih.
Naravno, kroz to i učite. Ako shvatite da neke ideje nisu bile dobre, slobodno ih promijenite i nemojte si to zamjerati. Mladima se može oprostiti jer uče i razvijaju se.
Mislim da bi društvo trebalo biti maksimalno usmjereno prema mladima.
Rea: U redu, hvala vam što ste nas ugostili, odgovorili na naša pitanja i želimo vam ugodan ostatak dana te se nadamo ponovnoj suradnji.
Dogradonačelnica: Hvala i vama na dolasku. Želim vam puno uspjeha u školi — slušajte profesore, pišite zadaće, učite, budite aktivni i slobodno dođite predložiti što želite da se dogodi u gradu ili iznijeti svoje ideje u gradsku upravu.
